Komunistička država
Socijalistička država je termin koji opisuje one zemlje koje su uvele socijalistički način proizvodnje, a njome upravljaju radnici (bilo kroz komunističku partiju, sindikate (sovjete) ili na koji drugi način), a historijski gledano najčešće prate model marksizma-lenjinizma, ideologije koja je nastala sintezom klasičnog marksizma te Lenjinovih doprinosa marksističkoj teoriji i praksi. Marksizam-lenjinizam bio je državna ideologija Sovjetskog Saveza, Kominterne, i država unutar Varšavskog pakta. Danas, marksizam-lenjinizam je službena ideologija realsocijalističkih zemalja, poput Kine, Kube, Laosa i Vijetnama.
Termin "komunizam" može se primjeniti na neku zemlju tek nakon odumiranja države: stoga je za ove zemlje ispravan termin socijalistička država.
Zajedničko je obilježje socijalističkih država da vlast drži komunistička partija te državu čak i u inozemstvu nerijetko ne predstavlja vrh državne vlasti - nego generalni sekretar komunističke partije. Stoga, iako netočan, termin "komunistička država" precizno opisuje bitno svojstvo takvih država - naime da imaju komunističke stranke na vlasti.
Socijalistička/komunistička država ponekad ima više legalnih stranaka, no po njenom ustavu najveću i odlučujuću moć ima jedna stranka. Za razliku od liberalnih država u kojima je, ako nije pod političkim progonom, komunistička partija jednaka svim ostalim strankama i ima klasično političko djelovanje, u socijalističkim je državama funkcija komunističke partije takva da ona formalno ne obavlja vlast već predstavlja "politički organ radničke klase s ciljem prevođenja socijalističkog društva u komunističko, samourušavanja socijalističke države kao ostatka starog kapitalističkog sustava, te nakon obavljanja tih političko-povijesnih zadaća, s ciljem samodokidanja".
Politički znanstvenici koriste termin "komunistička država" ako su liberalno ili desno politički orijentirani, dok termin "socijalistička država" radije koriste znanstvenici s izrazitijim ljevičarski političkim stajalištima.






|
|