RMS Titanic

RMS Titanic ha'e peteĩ ygarata Atlántiko ohasakuaáva Tavetã Joaju pegua omoha'ãnga va'ekue Alexander Carlisle ha Thomas Andrews ha ojejapo va'ekue yga apohápe Harland & Wolff (Belfast) atyvete White Star Line rehehápe. Kóva ningo mokõiha umi mbohapýgui ojapóva "Olympic" aty, umi ygarata ojoguáva ndive, RMS Olympic ha HMHS Britannic. Upe jave, kóva ningo pe ygarapa tuichavéva ha katevéva yvy ape ári, oñemotenondévo peve Olympic rehe, ha pe heko pyahuvéva, avei oje'e ichugui ndaikatúi oñehundi, upéicha oiko peve 1912 jave.
Umi oho va'ekue hi'ári oñehundírõguare apytépe oĩ umi mba'ehetavéva upe jave yvy ape ári, upéicha avei hetaite umi ohejáva hetã tee oho hag̃ua Yvate Amérikape hekove porãrã ohekávo, umíva Irilánda, Vyretáña Guasu ha Ekandinávia pegua oúva. Ko ygarata oñemoha'ãnga va'ekue toiko hag̃ua ichugui mba'e porãvéva yvy ape ári, ojejuhukuaa ipype hinásio, piléta, aranduka renda, karuha kate ha koty'i jeguaite umi oviahávape guarã. Upéicha avei, mba'e opaichagua oñangarekóva ha omo'ãva hese, ani hag̃ua oñehundi. Upéicharõ jepe, oguerahánte yga'i pysyrõha 1178 tapichápe guarã,[1] upéva ohasami tapichakuéra retakue mbyte oho va'ekue oviaharaẽvo ha ohupytýnte mbohapýgui peteĩ ojesarekóvo tapichakuéra retakue tuicháva oguerahakuaáva, ha'éva 3547.
Oheja rire Southampton ára 10 jasyrundy 1912 jave, Titanic opytami Cherburgo-pe (Francia) ha Queenstown-pe, Irilánda, oike mboyve paraguasu Atlántiko-pe. Oiko jave 23:40 ára 14 jasyrundýpe, irundy ára oñepyrũ rire oviaha ha amo 600 km ñemby gotyo Terranova-gui, ko ygarata oñembota peteĩ yvyty yrypy'águi rehe (iceberg). Ohasa aja mokõi ha mbyte aravo, mbeguehápe oñehundi Titanic, upe aja heta umi oviaháva osẽkuaa umi yga'i oiporúvo, upéicharõ jepe nomyenyhẽmbái umi yga'i ha heta umi mbovymi tapicha ogueraha.
Hetaite kuimba'e omano ojapógui hikuái ñepysyrõ rape ojekuaáva «Kuña ha mitã tenondépe» ramo.[2][3] Oiko aja 2:17 ára 15 jasyrundy, ygarata oñemboja'o mbytépe ha ho'a oguerahávo gueteri hetaite tapichápe. Umíva opyta ho'ytávo paraguasúpe, omano ho'yetégui, mba'asy hérava hipotermia. Oĩ va'ekue 712 tapicha nomanóiva ohupikuaa ygarata Carpathia-pe amo 4:00 aravópe.
Yvy tuichakuévo ojeguerombyasy Titanic oñehundírõguare, hetaitégui umi omano va'ekue ha tuichaitégui ojejavy oñehundi aja. Ára 1 jasyporundy 1985 jave ojejuhu Titanic mba'ekue Yvate Atlántiko-pe ha amo 3784 metro y guýpe.
Oiméne Titanic ygarata ojeikuaavéva yvy ape ári, ojegueromandu'a hembiasa asy aranduka, purahéi, ta'angamýi ha ñehesa'ỹijo ojejapóva.
Mandu'apy
[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]- ↑ Mark Chirnside 2004, p. 161.
- ↑ Encyclopedia Titanica. «Mrs. Candee Lauds Maj. Butt’s Heroism» (en inglés). Ojehechákuri árape: 2010.
- ↑ Logoi.com. «TITANIC - WOMEN AND CHILDREN FIRST!» (en inglés). Ojehechákuri árape: 2010.