Miocen
Miocen (simbol M-[1]) prva je geološka epoha neogena i trajala je od 23.03 da 5.332 miliona godina, (G). Mioncenu je ime dao Charles Lyell iz grčke riječi μείων (meiōnda , "manje") i καινός (kainosda , "novi")[2] i znaci "nedavno" jer ima 18% manje modernih beskičmenjaka nego plicoen. Miocen dolazi poslije oligocena, a nakon njega nastupa pliocen.
Prelaz iz oligocena u miocen dogodio se dok se Zemlja hladila za vrijeme čestih ledenih doba. Miocen nema globalni događaj kao granice, nego su granice regionalnog karakter između toplijeg oligeocena i hladnijeg pliocena.
U miocenu se razvijaju čovjekoliki majmuni te postaju rašireni u Starom svijetu. Do kraja epohe preci ljudi odjeljuju se od čimpanzi te imaju svoj evolucijski put. Kao i u oligocenu, pašnjaci se šire na račun šuma i prašuma. U miocenu nastaju šume morskih trava, te one postaju jedan od najproduktivnijih zemaljskih ekosistema.[3] Biljke i životinje u miocenu su recentne. Razvijaju se i utvrđuju ptice i sisari. Rastu brojevi kitova, foka i morskih zrava. Posebno je zanimljiv period za geologe zbog himalajske orogeneze.[4]
Podjela
[uredi | uredi izvor]Periode su podijeljene od najmlađih prema najstarijima. Po Međunarodnoj komisiji za stratigrafiju:[5]
| Mesinij | (7246–5332 Ma) |
| Tortonij | (11.608–7246 Ma) |
| Seravalij | (13,65–11.608 Ma) |
| Langij | (15,97–13,65 Ma) |
| Burdigalij | (20,43–15,97 Ma) |
| Akvitanij | (23,03–20,43 Ma) |
Paleogeografija
[uredi | uredi izvor]Kontinenti nastavljaju da plutaju prema trenutnom položaju. Kontinenti izgledaju skoro isto kao danas, osim što Sjeverna i Južna Amerika nisu bile sastavljene.
Dolazi do pojave planina u Sjevernoj Americi, Evropi i istočnoj Aziji. Česte su kontinentalne i marinske naslage.
Indija se nastavila sudarati sa Azijom kreirajući nove planinske vijence. Tetis se nastavlja povlačiti i nestaje kada se Afrika sudara s Evroazijom u području Turske i Arabije.
Smanjuje se vlažnost.
Klima
[uredi | uredi izvor]Klima ostaje umjereno topla iako se događa postepeno hlađenje, koje dovodi do nastanka pleistocenskih lednika.
Iako je dugoročno hlađenje bilo u toku, postoje dokazi za tople periode u miocenu. Miocensko zagrijavanje počinje prije 21 milion godina i nastavlja se do prije 14 milionca godina. Kada globalne temperature naglo padaju. Prije osam miliona godina ponovo se događa naglo zahlađenje i formira ledena ploča na Antarktiku kakvu danas poznajemo.
Život
[uredi | uredi izvor]Život u miocenu uglavnom se odvija u dva novoformirana bioma, šumama morske trave i pašnjacima. Razvijaju se biljožderi. Gotovo 95% današnjih biljaka postojalo je do kraja ove epohe.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Geologic Age Symbol Font (StratagemAge)" (PDF). USGS. 99-430. Pristupljeno 22. 6. 2011.
- ^ "Miocene". Online Etymology Dictionary. Pristupljeno juli 2013. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=(pomoć) - ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 13. 6. 2016. Pristupljeno 13. 6. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ An Zhisheng, John E. Kutzbach, Warren L. Prell & Stephen C. Porter (2001). "Evolution of Asian monsoons and phased uplift of the Himalaya Tibetan plateau since Late Miocene times". Nature. 411 (6833): 62–66. doi:10.1038/35075035.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Robert A. Rohde (2005). "GeoWhen Database". Pristupljeno 8. 3. 2011.